Citra je bila popularno solističko "gradsko obiteljsko glazbalo" (Ćaleta, 2001: 430) koje se sviralo u Hrvatskom zagorju i Gorskom kotaru te u podravskim i međimurskim selima. U Zbirci glazbala nalazi se svega pet citri od kojih će ovdje biti opisane tri.
Bordunske cit(o)re (kosalke, trontolje, trontule) seljaci su krajem 20. stoljeća ručno izrađivali po uzoru na tvorničke akordičke (harfen - mandolin-cit(o)re) na kojima se sviralo prema papirnatim grafičkim podlošcima nalik tabulaturama. Radi se o solističkom glazbalu s jednom melodijskom i dvije basovske žice napete preko plosnate drvene hvataljke s okruglom glasnjačom. Svira se trzanjem žica kožnom trzalicom ili drvenim štapićem. Žice se skraćuju pritiskom prstima. Dublji, bordunski ton proizvodi se istrzavanjem basovskih praznih žica iste visine.
Citra pod inventarnim brojem Et 48411 iz Zbirke glazbala, zvana još citore ili citure, izrađena je od tvrdoga drveta, sa žicama napetima preko korpusa. To je plitka kutija oblika polovice trapeza presječenoga pod pravim kutom, dok je s vanjske strane vitičasto zaobljena. Gornja ploča ima okruglu rezonantnu rupu, a uz rub citra ima niz metalnih čunjastih ključića za napinjanje žica. Ključići su postavljeni ukoso, u skupinama po 3 i 4. Na stražnjoj dasci pribijene su tri uzdužne drvene prečke. Uz rub su stilizirane zlatne vitice s cvjetićima crvenih latica, a sa svake strane rezonatne rupe šablonom su otisnuta dva simetrično postavljena pauna dugih modro-zelenih repova, okružena cvjetnim viticama i listićima. Motiv pauna i vitica ponavlja se i u gornjem dijelu ploče.
Pod inventarnim brojem Et 48544(a-d) upisana je citra koja se također koristila krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ova je citra proizvodnje Gebrüder Kirchner, Wien a na njoj je svirala glazbenica amaterka Ljubica Kritovac (baka pokojnog Fedora Kritovca, hrvatskog arhitekta, sociologa, publiciste i kritičara). Imanje Jarak pokraj Sremske Mitrovice u Vojvodini, gdje je Ljubica Kritovac živjela, tada je bilo u sastavu Austro-ugarske monarhije, a žičani instrumenti bili su u modi u tim ravničarskim krajevima. Citru je početkom 21. stoljeća restaurirao majstor u Zagrebu, a za Muzej je otkupljena 2012. godine.
Predmeti
